Etericna ulja i aromaterapija

Aromaterapija
je dio fitoterapije, discipline koja koristi biljke i razne biljne
pripravke za očuvanje zdravlja, za prevenciju i liječenje bolesti.
Specifičnost aromaterapije je u tome što u tu svrhu upotrebljava
posebne ekstrakte iz biljaka koji se nazivaju eterična ulja (esencijalna ulja, aromatična ulja).


Botaničari eteričnim uljima nazivaju sadržaje posebnih žlijezda u
biljkama. Aromaterapeuti pak taj naziv koriste za hlapivu mješavinu
koja nastaje destilacijom vodenom parom ili hladnim tiještenjem cijelih
biljaka, biljnih dijelova ili smola. Eterična ulja ustvari nisu “ulja”
jer su to nemasne tekućine. Često se eteričnim uljima nazivaju i
ekstrakti dobiveni na druge načine, no upućeniji aromaterapeuti za
takve proizvode koriste izraze konkret, rezinoid , apsolut, pomada.

Za dobivanje eteričnih ulje upotrebljavaju se različiti dijelovi biljke:
-cijela biljka u cvatu: metvice, bosiljak, mažuran, geraniji
-cvjetni vršci: lavanda, ružmarini, kadulje, kamilice, timijani, smilje
-cvijetovi: ylang-ylang, neroli, jasmin
-latice: ruža
-plodovi: borovica, klinčićevac
-usplođe: citrusi
-sjeme: anis, komorač, sjeme mrkve, korijandar, muškatni oraščić, paprovac
-trava: limunska trava, palmarosa, citronela
-listovi: čajevac, petitgrejn, eukaliptusi, lovor, matičnjak (melisa), kajeput, ravensara, mirta, zimzelen, pačuli, limunovac (verbena), niauli, cimetovac list
-iglice crnogorica: smreke, jele, borovi, čempres
-kora: cimetovac kora, kamfor
-drveni dijelovi: cedrovi, sandal, ružino drvo
-smolasti produkti: tamjani, mira

-korijen ili podanak: đumbir, vetiver, valerijana.

Ponekad se iz iste vrste biljke mogu dobiti različita eterična ulja,
ovisno o dijelu biljke koji se podvrgava destilaciji ili o načinu
dobivanja ulja. Tako vrsta Citrus aurantium var. amara daje tri
različita ulja: ulje gorke naranče dobiveno hladnim tiještenjem
usplođa, petitgrejn destiliran iz listova, i skupocjeni neroli dobiven
iz cvjetova. Petitgrejn se može dobiti i iz listova drugih vrsta
citrusa. Limun, limeta i bergamot iz usplođa pak daju eterična ulja
hladnim tiještenjem ali i destilacijom vodenom parom.

DESTILACIJA VODENOM PAROM

- ložište
- vodena para ulazi s donje strane biljne mase
- biljna masa pripremljena za destilaciju: vodena para svojim prolaskom
kroz biljnu masu izvlači hlapive komponente iz bilja, a koje se dok su
u tekućem stanju ne miješaju s vodom
- na vrhu izlazi smjesa vodene pare i hlapivih sastojaka iz bilja
- hlađenje i kondenzacija smjese para: budući su eterična ulja netopiva
u vodi ovim postupkom se postiže njihovo međusobno odvajanje
- na dnu posude izdvaja se hidrolat (“cvjetna vodica”), voda u kojoj ostaju otopljene vrlo male količine mirisnih tvari
- eterično ulje izdvaja se na površini hidrolata



Hladno tiještenje

Hladno tiještenje je postupak kojim se dobivaju eterična ulja iz
usplođa (“kore”) citrusa. Sitnim iglicama usplođe se izbuši, a zatim se
podvrgava tiještenju. Tako dobivena ulja neki aromaterapeuti nazivaju
esencijama kako bi ih razlikovali od eteričnih ulja dobivenih
destilacijom. Ona nisu potpuno hlapiva kao ulja dobivena destilacijom
vodenom parom, pa ostavljaju mrlje na mjestu gdje kapnu nakon što
hlapivi dio ishlapi.

Ostali načini dobivanja


Konkreti nastaju ekstrakcijom mirisnih komponenti iz svježih ili
sušenih biljaka pomoću nekog organskog otapala. Ukoliko se ekstrakcija
radi iz biljnih smola onda se tako dobiveni produkt ekstrakcije naziva
rezinoid.
Ako se konkret ili rezinoid podvrgnu daljnjoj
ekstrakciji alkoholom etanolom dobiva se tzv. apsolut. Jasmin je
primjer biljke iz koje se na ovaj način dobiva skupocjeni apsolut
jasmina (to nije eterično ulje!). Problem je što u apsolutima uvijek
zaostane neka mala količina organskih otapala ili alkohola pa se ne
mogu upotrebljavati u aromaterapijske svrhe. Ekstrakcija se može
izvesti i pomoću plina CO2 koji se lako ukloni, pa se takvi produkti
mogu sigurnije koristiti u aromaterapijske svrhe.


Pomade su produkti drevnog postupka znanog kao “enfleurage” koji se
danas rijetko koristi. Na tanak sloj bezmirisne masti stavljaju se
cvjetovi jasmina ili drugog mirisnog bilja. Niže se sloj za slojem pa
se mast s vremenom zasiti hlapivim mirisnim komponentama iz cvjetova.
Na kraju se pomada podvrgne ekstrakciji alkoholom kako bi se dobio
čisti apsolut ili parfem.


Izvor: http://www.etericnaulja.net/aromaterapija

Dva najčešća eterična ulja koja se koriste u aromaterapji jesu ulje
limuna i ulje lavande. Dokazano je da ova ulja, posebno lavandino, ne
utiču na imuni sistem, ne smanjuju bol niti stres.
"Komercijalizacija aromaterapije dovela je do opšteg mišljenja da su
eterična ulja lekovita, no to nije istina. To je klasični placebo
efekat", otkriva Janice Kiecolt Glaser, profesorica psihijatrije i
psihologije na Univerzitetu američke države Ohio.
Istraživanje izvršeno na više od 50 pacijenata pokazalo je da ljudi
reaguju na eterična ulja kao i na običnu vodu, a posebno neefikasnim se
pokazalo ulje lavande koje je tradicionalno smatrano lekom protiv
stresa.
"Ulje limuna pokazalo je malu dozu smirujućeg efekta, ali nebitnog za zdravlje čovjeka", navodi se u studiji.

Izvor: sarajevo-x.com